Osvojiti vrhove, na primjer Triglav, Jalovec i druge, kojih je kod nas podosta, su podvizi koji zahtjevaju ponešto pripremljenosti i kondicije. Zato je u redu da zabilježimo i donesemo u podnožje uspomene i dokaze o našim uspjesima. Često nam planinska priroda nudi brojna iznenađenja i motive koji su neponovljivi i zbog toga ne smijemo ići bez kamere. Današnja tehnika digitalne fotografije nam skoro s nebrojenim modelima digitalnih kamera omogućava da svatko donese u natrag zapis o svojim podvizima. Fotografije moraju biti dobro snimljene jer su izleti neponovljivi, posebice ako smo turu napravili negdje s ekipom u inozemstvu. Tada su snimke posebno dragocjene.

 

U planinama u većini primjera ostavljamo malo neba iznad horizonta jer je planinski krajolik glavni motiv. Ovdje je pogled na magleno more sa strane Blegoša.

U dosadašnjim nastavcima smo mnogo slušali o raznim vrstama motiva. I planine sam već spominjao, ali samo usput. Sada bih vas želio posebno upozoriti na važne pojedinosti kod snimanja u planinama. Ne smijemo zaboraviti da su odnosi u planinama drugačiji nego u podnožju. Upravo zbog toga i odlazimo tamo gore. Čisti zrak utiče na fotografiju, posebice na kontrast na koji u nizinama nismo navikli. Za snimke u boji koristimo korekcijski filter sky-light 1A ili 1B koji zadržava UV zrake i smanji utjecaj plavih zraka. Reći ćete da kod digitalnih kamera imamo izravnavanje nivoa bijelog, ali to nije isto. Ako želimo pravi ugođaj, bolja je korektura sa sky-filterom gdje još uz to imamo i zaštitu prednje leće od mehaničkih oštećenja i vremenskim (ne)prilikama. Ako ljetna vrućina i u planine donese izmaglicu i zakloni pogled, koristan je i polarizacijski filter. Pri tome treba biti oprezan kod mjerenja kroz objektiv ! Zahtjeva se naime upotreba cirkularnog polarizacijskog filtera, jer će u suprotnom osvjetljenje biti pogrešno.

Svjetlosti obično ne nedostaje, te zato snimamo s nižim ISO vrijednostima. Posebice kod komapakata će vam kod viših vrijednosti (400 ISO) vrlo brzo ponestati blende i vremena i rezultat će biti preosvjetljeni snimci. Takve PhotoShop obično ne može spasiti.

Na žalost, onečišćen zrak dolazi i u gorje što utiče na čistoću slike, što je osobito primjetno u srednjem gorju i obočno zahjteva naknadnu obradu u PS-u. Zato nije naodmet uputa, da su najljepši snimci rano u jutro i poslije kiše, kad je zrak čist. U visokim planinama imamo problem s jakim kontrastima koje rješavamo s prijelaznim neutralno sivim filterima. Njih uz malo vježbe odlično možemo koristiti kod zrcalno-refleksnim kamera dok kod kompaktnih i hibridnih kamera obično moramo imati posebne nosače ili adaptere za učvršćenje istih. Zbog upotrebe raznih filtera i naknadne obrade u PS-u nije na odmet spomenuti da koristite najveću rezoluciju koju vam kamera omogućava - nije nužno da je to RAW. Za dokumentarne snimke zadovoljava JPG zapis i tome primjeren kapacitet kartice, barem 512MB. Naravno, ne smijemo zaboraviti niti na pune baterije, jer će biti jako žalosno ako kamere otkaže usred zanimljive ture.

 

Tu se iznad meglenog mora oštro odražavaju gore u kontrasvjetlosti.

Danas praktično nema više fotoaprata bez ugrađenog svjetlomejra. To nam jako olakša rad, iako moramo znati da za dobre snimke mnogo puta moramo koristiti vlastito iskustvo i koristiti korekciju ekspozicije. Iskustvo nam s vremenom kaže kada snimku poramo podosvjetliti, a kada preosvjetliti. To je posebice važno kada imamo velike svjetle površine kao što su ploče snijega, stijene ili često oboje. Velike teškoće nastupaju kod fotografiranja litica koje su većinom u sjeni, a vrhovi na suncu. U takvim slučajevima je kontrast tako velik da upotreba bljeskalice za doosvejtaljavanje penjača nije na odmet, naravno ako je dovoljno blizu. Samo se moramo odlučiti, da li je važan penjač ili cijeli motiv. U svakom slučaju kod takvih svjetlosnih uvijeta i protiv neželjenih odbljesaka kod snimanja vrlo je korisno sjenilo.

Još nešto o kameri. Nekada su išli snimati planinsku fotografiju s velikim kamerama koje su obavezno zahtjevale dobar stativ. Još i danas ne možemo bez kvalitete velikoformatnih ili srednjeformatnih kamera kod panoramskih snimaka. No danas to rješavamo s funkcijom panoramskog snimanja već kod malo boljih kompaktnih kamera, gdje napravimo niz od više snimaka, a koje poslije naknadno spojimo u PS-u u jednu panoramu. Tako je većina fotografa u planinama opremljeno s maloformatnim kamerama što često i zahtjeva težina ture i težina ostale opreme. Za dokumentarnu i manje zahtjevnu fotografiju je dobra skoro svaka kompaktna kamera, ali prednost imaju one sa širokim kutem snimanja jer je na uskim planinskim putevima obično malo mjesta. Zato je dobar odabir za planinare da odaberu što širi kut na početku i barem mali tele na kraju raspona zooma za snimanje detalja npr. cvijeća, što omogućavaju skoro sve kamere s makro funkcijom.

Za ozbiljnije fotografe, koji bi gorje prikazali malo više doživljeno, zrcalno-refleksna kamera je skoro pa zakon. Ona nam omogućava promjenu objektiva i upotrebu raznih dodataka što nam dobro dođe i u svim ostalim slučajevima prirodoslovne fotografije. Tu mislim na floru i funu u planinama, što sam već opisao u temi "Fotolov". Na kraju bi ti fotografi željeli i slike negdje izložiti ili objaviti i kako je oprema skupa, naravno i prodati.

 

Tek kontrasvjetlo pokazuje oštre strukuture otpuhanog snijega na Snežniku.

I da na kratko ponovimo. Za dokumetaciju naših izleta zadovoljavaju obične kompaktne kamere. Za one koji bi rado nešto više, važno je za koju vrstu fotografije će se odlučiti. To neka bude vodič kod kupnje tipa kamere.

O zaštiti fotografske opreme u planinama i drugim sredinama ću pisati u posebnom poglavlju. Neke primjere planinske fotografije i njene kompozicije možete vidjeti na objavljenim fotografijama.

 

U kasno ljeto se i kod lijepog vremena pojavi izmaglica i zato bi morali upotrebiti pola-filter ili prijelazni neutralno sivi filter da bi zatamnili nebo.

 

Uprkos izmaglici i bez pola-filtera snimku popravimo sa snimanjem kod bočne svjetlosti i s planinarkama u prednjem planu.

 

I ovdje nam za bolji naglasak dubine služi brijeg u prednjem planu jer i bojom podigne sliku.

 

Na slici u planinama, motiv nam uvijek ožive ljudi i sočni oblaci.

 

Ptičja perspektiva ne daje uvijek utisak strmine. U ovom primjeru su za to zaslužne planinarke u pespektivnom smanjivanju.

 

Široki kut objektiva omogućava i na litici više informacija i odgovarajuću dinamiku.

 

U ovom slučaju je bitniji prijatelj supenjač nego spaljeno nebo, zato je osvjetljenje podređeno njemu.

 

I u planinama treba paziti na odgovorajuću kompoziciju i dinamiku. Supenjačica u Hanzovom smjeru na Prisojniku.

 

Za naglasak dubine slike možemo upotrebiti kakav znamen, u našem primjeru je novi križ na Potoškom stolu.

 

Na vrhu Prisojnika su pogled preme Pelcu popravile planinske kavke. I ovdje bi dobro došao pola-filter.

 

Kod snimaka za sjećanje, planinare postavimo tako da gledaju u sliku, a ne u kameru, te na taj način zaklljuče događaj.

 

U bijelom zimskom ugođaju, motiv oživomo sa šarenim planinarima.

 

U planinama nas uvijek čekaju kakava iznenađenja, te zato dobro dođe i ugrađena bljesklica. Ledena jama na Durmitoru.

Sve slike su napravljene s kompaktnim kamerama.

Autor: Oskar Karel Dolenc
Prijevod: Željko Božić
Izvor: http://www.e-fotografija.com/cro/publish/index.shtml

 Komentari

  Forum | Foto Album | Lične foto galerije | Foto takmičenje na zadatu temu | PDA/PPC uređaji